Strukturirani dijalog i reforma pravosudja u BiH

Velika tema bosanskohercegovačke reforme sudskog sistema jeste Strukturirani dijalog o reformi pravosuđa. Ovakav tip vaninstitucionalnog rada pokrenut je kao politička reakcija Evropske unije na najavu referenduma u Republici Srpskoj. Prethodilo mu je anketiranje o „Tehničkim informacijama koje zahtijeva Evropska komisija“, a aktivnosti su nakon juna 2011. utvrđen u pisanom dokumentu koji je na 272 stranice teksta markirao više relevantnih područja. Dijalog se trebao voditi o organizacionoj strukturi pravosudnog sistema, o različitim aspektima osiguranja nezavisnog suđenja, o podizanju sudske efikasnosti, o pravosudnoj saradnji i izabranim aspektima penološke prirode (pritvor prije suđenja i zatvor nakon osude). Poruke iz evropske komisije za proširenje su bile nedvosmislene: cilj je stvaranje stručnog, nezavisnog i efikansog pravosuđa.

Šta ulazi u bilans Strukturiranog dijaloga nakon šest sesija (zadnji, banjalučki skup 11/12. novembar 2013)? Najprije, utvrđivanje dnevnog reda od novembra 2011. ne prati izvorne teme Strukturiranog dijaloga i sve jasnije izlazi u suret zahtjevima (de-fakto – jednopartijskog režima) Republike Srpske. Zatim, održava se metod plenarnih sjednica iako su u Brisselu dogovorene tematske sjednice. Razgovori o pravosuđu su postali ritualne političke nagodbe EU i političara iz RSa i sa svakom novom sesijom su bili sve dalje od tehničko-stručnih standarda. Konačno, sastanci su pripremani i vođeni van javnosti tako da je jedan od ciljeva Strukturalnog dijaloga – građani kao korisnici i učešć NGO-sektora – potpuno izigran. Praktično su do posljendnje banjalučke sjednice u konstantnom fokusu ostala samo pitanja reforme Suda BiH i problem suđenja u predmetima ratnih zločina. Obje teme su bolno mjesto političke klase u entitetima jer je kontrola suđenje i usmjeravanja odluka ovog suda ostala izvan njihovog dometa. Ako se tome doda da je zadnja sesija u težištu imala presudu ESLJP (Maktouf/Damjanović) dobiće se slika o „dijalogu“ koji, na jednoj strani, donosi mnoštvo opštih proklamacija, i na drugoj, reducira predmet rasprave na teme koje su podobne političkoj klasi, prevashodno iz RS-a. Metod ucjene je klasičan obrazac političkog djelovanja„srpskih partija“ i on je već na prvom sastanku (Banjaluka, juni 2011) prihvaćen i na drugom (Mostar jula 2012) potvrđen kao validan dio procedure pregovaranja u okvirim avog Dijaloga. U oba slučaja je delegacija RS-a napustila sjednicu i nije se vratila dok joj se nije garantovalo, jednom ukidanje čl. 7 Zakona o Sudu BiH, drugi put dodjela znatno većih sredstava iz IPA fondova za procesuiranje ratnih zločina.

Strukturirani dijalog o reformi pravosuđa prerastao je, dakle, u strukturiranu politku za razgradnju postojećeg pravosudnog modela. Od početne najave o osnaživanju pravosudnih institucija u pogledu finansijske i političke neovisnosti, stručnosti, nepristrasnosti i profesionalnosti ostala je tiha razgradnja dostignutog nivoa institucionalne anutonomije sudova. Kao da je osnovni cilj sužavanje kompetencija Sudu BiH i državnom tužilastvu.

U Strukturiranom dijalogu su se predstvanici EU pozicionirali kao nekompetentni medijatori koji su potpuno izgubili iz fokusa centralne probleme bosanskohercegovačkog sudstva. Oni su dopustili da se o stručnim pitanjima raspravlja kao o političkim projektima koji stoje izvan javnopravnih ili općenito pravnih strandarda. Pripreme svake sesije i njen rad stoji izvan dometa javnosti, povremeno se prikrivaju relevantne informacije. Rezultati se u formulacijama EU definiraju kao skup fraza koje se ne mogu ni napadati ni braniti, niti konkretno upućuju na predmet kojim se bave. Centralna pitanja su zaobiđena u širokom luku: uspostavljanje jedinstvenog pravnog sistema i uređivanje modela hijerhije pravnih propisa, uspostavljanje jednog vrhovnog suda, osgiuranje sistema za izbor obrazovanih i odgovornih sudaca i tužilaca ili novi sistem finansiranja pravosuđa u cjelini. Strukturalni dijalog je danas jedan skup eksperiment koji se nastavlja nepredviđenom dinamikom. Stručna rekacija je neophodna.

Advertisements

Edin Sarcevic – Analysen

Aktuelle Meldungen

KHT Media GmbH www.k.ht

Bosniak & Jewish Solidarity

Jews & Bosniaks share historical heritage in persecution and genocide in Europe.

The Daily Post

The Art and Craft of Blogging

The WordPress.com Blog

The latest news on WordPress.com and the WordPress community.